Aktuelno
Aktuelno
dr Davor Savin
OKVIR NOVE EVROPSKE BANKARSKE REGULATIVE
Kao odgovor na svetsku ekonomsku krizu Evropska komisija je predložila uvođenje normativa koji bi omogućili poboljšanje sadašnjeg nadzornog režima i istovremeno je inaugurisala nadzorne organe koji će kontrolisati finansijski sistem na ravni cele Evropske unije (sličnu nadzornu funkciju su predvideli i u SAD)
Intervju
Roger Claessens
POHLEPA - UZROK SVETSKE EKONOMSKE KRIZE
Razgovor sa Rože Klasensom vođen je prilikom njegovog dolaska u Beograd da bi prisustvovao promociji svoje knjige "Banka u savremenom svetu" u Udruženju banaka 28. oktobra ove godine. Kao predavač već nekoliko godina je prisutan u edukaciji zaposlenih u bankama a koju organizuje Centar za bankarsku obuku Udruženja banaka. Osim toga, Udruženje banaka je izdalo pre ove još tri njegove knjige: Upravljanje filijalom banke, Sprečavanje pranja novca i Marketing u finansijskim uslugama. Godine uspešne saradnje učinile su svoje - Rože Klasens je postao prijatelj naše kuće koji je od nedavno i član Redakcionog odbora časopisa Bankarstvo
Stručni prilozi
Prof. dr Dragana Gnjatović
PRVA MERA KREDITNE POLITIKE U SRBIJI
UDK 336.717.061 (497.11) (091)
Rezime: Istorija kreditne politike u Srbiji započinje 1836. godine, kada je knez Miloš Obrenović zabranio da se seljaku uzmu za dug kuća, baština, dva vola i jedna krava. Ova prva kreditno-politička mera imaće dalekosežne, dugoročne nepovoljne posledice na razvoj hipotekarnog kreditiranja poljoprivrede u Srbiji, jer će se iz nje izroditi čitav sistem tzv. okućnog prava. Primenom odredaba okućnog prava, Srbija je postala država sitnih zemljoposednika, koji su gotovo čitav vek bili van domašaja hipotekarnog kredita. Zakonska ograničenja koja je hipotekarnom kreditu u poljoprivredi postavljalo okućno pravo, biće ukinuta tek sa osnivanjem Privilegovane agrarne banke 1929. godine.
Ključne reči: zaštićeni zemljišni minimum, prezaduženost seljaka, sitan seljački posed, devetnaestovekovna Srbija
Stručni prilozi
dr Bojan Đorđević, Dejan Cvetković
PRANJE NOVCA U MEĐUNARODNOJ TRGOVINI
Rezime: Razvoj tehnologije i globalizacija kontinuirano unapređuju postojeće načine i stvaraju nove mogućnosti za konvertovanje "prljavog novca" u različite legalne oblike finansijske aktive. Procenjuje se da pranje novca danas iznosi oko 2% do 5% ukupne svetske proizvodnje. S obzirom na tajnost i prirodu pranja novca, teško je proceniti njegov stvarni obim, ali mnogobrojne analize daju indikatore veličine problema na globalnom nivou. Međunarodni trgovinski i finansijski sistem su centralne tačke borbe protiv pranja novca gde finansijske institucije, posebno banke, predstavljaju kanal preko koga ovaj novac ulazi u legalne ekonomske tokove. U ovom radu dali smo pregled i analizu najčešćih metoda koje međunarodni "perači novca" koriste da bi legalizovali svoje nelegalno stečene fondove iz svojih međunarodnih trgovinskih operacija.
Ključne reči: pranje novca, banke, međunarodna trgovina, narkotici, indikatori
Stručni prilozi
Jelena Maravić, dr Goran Kvrgić, mr Radomir Vujadin
OBRAČUN BAZNE INFLACIJE, PRIMER SRBIJE
UDK 330.5.051:336.748.12 (497.11)
Rezime: U ovom radu obrađena je većina poznatih statističkih mera obračuna bazne inflacije. Ukazano je na prednosti i nedostatke svake statističke mere, sve sa ciljem pronalaženja obračuna bazne inflacije koji najviše odgovara u slučaju Srbije. Pokušali smo da damo ocenu koji od prikazanih obračuna bazne inflacije najviše odgovara u slučaju Srbije.
Ključne reči: bazna inflacija, TM metod, metod isključenja, inflaciono targetiranje, cene na malo
Stručni prilozi
Radmila Gaćeša
OSVRT NA MEĐUNARODNI KREDITNI REJTING
Rezime: Kreditni rejting ima izuzetan značaj kako za samog naručioca, bilo da je reč o namenski definisanom rejtingu u funkciji jedne transakcije ili pak da se radi o generalnoj oceni rejtinga, tako i za kompletnu ekonomiju kojoj pripada sam naručioc. Rejting banaka i osiguravajućih kompanija podrazumeva dopunski značaj i osetljivost zbog složenosti takvih sistema kao i implikacija koje poslovanje istih može imati na poslovanje klijenata, deponenata i sl. Otuda je odgovornost rejting agencija veća utoliko što procenjujući i određujući kreditni rejting jedne institucije utiču u velikoj meri i na procene i trendove poslovanja šire posmatrano, posebno u uslovima globalizacije poslovanja sve većeg broja privrednih subjekata.
Ključne reči: rejting, rejting agencije, kritike, funkcije, Bazel II
Pitanja i odgovori
Ekoleks
Barometar
Izlog