Osnivanje Udruženja banaka
Osnivačka sednica Skupštine Udruženja banaka održana je 4. decembra 1921. godine u Prometnoj banci u Beogradu. Udruženje banaka osnovalo je 39 „novčanih zavoda“, kako su se tada zvali.
Na Skupštini su usvojena Pravila Udruženja banaka u kojima je navedena osnovna misija Udruženja: "Zadatak Udruženja je da čini predstavke nadležnim vlastima po pitanjima od opšte važnosti i zajedničkog interesa novčanih zavoda, da pred vlastima kao i u raznim komisijama i izaslanstvima predstavlja Udruženje banaka kao celinu i da govori u njihovo ime, da preko svog lista raspravlja sva važnija pitanja iz oblasti ekonomske i finansijske i da stvara prema potrebi zajedničke ustanove, radi što bolje zaštite svojih interesa. Član Udruženja može biti svaki novčani zavod..."
Poslovanje u prvih deset godina
U prvim godinama rada Udruženje banaka postiglo je vidne rezultate i uživalo veliki ugled kod novčanih zavoda. Već u drugoj godini ima 131 članicu. Udruženje je angažovano na uvođenju više sloboda u berzanskom poslovanju i postavljanja devizne politike na zdravu osnovicu. Uzimalo je u zaštitu svoje članove, tražeći da se više povede računa o njihovim interesima, koji su bili ugroženi deviznom politikom ograničenja. Bilo je, zbog toga ali i zbog drugih poslova, u stalnom kontaktu i prepisci sa Narodnom bankom, ponekad oštro kritikujući neke njene odluke i ponašanje. Ministarstvo finansija i Trgovačka komora su se često obraćali Udruženju banaka radi saradnje, mišljenja ili za dobijanje podataka o pojedinim bankama.
Udruženje je aktivno na izmeni pojedinih zakona iz finansijske oblasti kao što su Zakon o taksama i Zakon o neposrednim porezima. Udruženje je 1928. godine izradilo Uredbu o osnivanju Obaveštajnog kreditnog odseka koja je naišla na nepodeljeno odobravanje i poverenje. Konačan oblik Uredbe i način organizovanja ovog Kreditnog odseka, preteče današnjem Kreditnom birou, urađen je u saradnji sa Narodnom bankom. Obaveštajni kreditni odsek počeo je da radi pri Narodnoj banci 28. februara 1929. godine.
Odlikovanja za desetogodišnjicu Udruženja
Desetogodišnjica Udruženja banaka proslavljena je 30. novembra 1930. godine u sali Beogradske berze. Na svečanosti je pročitan ukaz kojim je kralj Aleksandar Karađorđević odlikovao brojne članove Upravnog, Nadzornog i Izvršnog odbora, među kojima generalnog i sekretara Udruženja banaka Luja Mora.
Rekordan broj od 202 članice Udruženja banaka zabeležen je u 1932. godini. Udruženje je bilo aktivno u izradi Zakona o zaštiti zemljoradnika, izmenama Zakona o Narodnoj banci Jugoslavije, Zakona o konverziji zemljoradničkih dugova itd.
Izveštaj o radu Udruženja banaka za 1940. godinu je poslednji koji je razmatran i usvojen na sednici Skupštine 20 dana posle bombardovanja Beograda, 6. aprila 1941. godine. Rad Udruženja banaka prekinut je ratom i nakon niza godina posle njegovog završetka ponovo je osnovano.
Jugoslovensko bankarstvo nakon Drugog svetskog rata
Posle drugog svetskog rata bankarski sistem prošao je kroz više razvojnih faza. Prva, od 1944. do 1946. značajna je po tome što je tadašnja vlast pristupila izgradnji tzv. socijalističkog bankarstva, stavivši pod kontrolu, a zatim i pod likvidaciju, privatno bankarstvo stare Jugoslavije. Osnovana je nova savezna banka – Industrijska banka Jugoslavije. Počele su da se osnivaju i druge državne banke.
Druga faza od 1946. do 1948. obeležena je spajanjem banaka koje je znatno uprostilo naš bankarski sistem. Krajem 1947. spojene su sve banke u jedinstvenu Narodnu banku i Investicionu banku ali je osim njih bilo i 59 lokalnih banaka, odnosno opštinskih štedionica.
Treća faza, od 1948. do 1952. karakteristična je po tome što su stvorene dve nove vrste banaka: državne banke za kreditiranje zemljoradničkih zadruga i komunalne banke. Četvrta faza bila je od 1952. do 1954. Uredba doneta 1952. godine ozakonila je spajanje Državne investicione banke FNRJ i državnih banaka za finansiranje zemljoradničkih zadruga, a komunalne banke su ukinute.
U petoj fazi koja je trajala od 1954. do 1961. obavljena je decentralizacija i specijalizacija kreditne funkcije bankarskog sistema. Uvode se nove kreditne organizacije, komunalne banke, gradske i zadružne štedionice. Narodna banka je ponovo postala centralna banka zemlje.
Savez komunalnih banaka i štedionica – preteča Udruženja banaka
Predstavnici komunalnih banaka i štedionica, nakon nekoliko savetovanja 1955. i 1956. godine, konačno su na Skupštini u Sarajevu, 9. i 10. maja 1956. godine doneli odluku o formiranju Saveza komunalnih banaka i štedionica FNRJ, preteče Udruženju banaka ili nastavak Udruženja banaka iz vremena između dva rata. Tom prilikom usvojen je Statut u kome su precizirani zadaci Saveza, prava i dužnosti članica kao i organi preko kojih će Savez obavljati svoju delatnost. Već u prvim godinama ova asocijacija novčanih zavoda i štedionica prihvaćena je kao značajna institucija finansijskog sektora zemlje.
Na sednici Skupštine, marta 1967. godine, Savez komunalnih banaka i štedionica promenio je ime u Udruženje banaka Jugoslavije. Do 1991. Udruženje je doživelo brojna reosnivanja i transformacije u duhu važeće zakonske regulative, ali je zadržalo osnovni cilj - unapređenje bankarske delatnosti i rešavanje pitanja od zajedničkog interesa svojih članica.
Udruženje banaka Srbije od 2003. godine
Nakon demokratskih izbora 2001. kreće postepeni povratak naše zemlje u međunarodne finansijske organizacije i priprema za početak strukturnih reformi u bankarskom sektoru zemlje. Realizacijom Strategije restrukturiranja bankarskog sektora usledio je stečaj i likvidacija mnogih banaka u zemlji, a 2002. godine i privatizacija banaka.
Na sednici Upravnog i Nadzornog odbora Udruženja banaka, 3. februara 2003. godine, doneta je odluka o izmeni naziva Udruženja banaka Jugoslavije u Udruženje banaka Srbije.
Bez obzira na značajne promene u finansijskoj i bankarskoj sferi u dva različita vremenska perioda, misija i vizija Udruženja banaka nisu se značajnije menjale. Zbog toga je na sednici Skupštine Udruženja 2005. godine doneta odluka da datum osnivanja - 4. decembar 1921. godine - proglasi Danom Udruženja banaka Srbije. Institucija sa takvom tradicijom danas je jedno od najstarijih udruženja banaka u Evropi.