U Udruženju banaka Srbije 16. marta 2018. godine održana je konferencija za štampu, kojoj su se u velikom broju odazvali predstavnici vodećih medijskih kuća i novinskih agencija. Tom prilikom dr Veroljub Dugalić, generalni sekretar UBS, prezentovao je podatke iz poslovanja Kreditnog biroa za februar 2018. godine. Ističući da se nastavlja loša tendencija kada je reč o zaduženosti privrede kod banaka, on je objasnio da je to delimično uzrokovano sezonskim trendom i da je kreditna aktivnost, posebno u segmentu privrede, uvek nešto slabija u prvim mesecima godine. Uprkos tome, zabrinjava činjenica da se broj kredita privredi, kao i njihov nominalni iznos, mesecima unazad smanjuju, budući da to dalje utiče i na rast bruto društvenog proizvoda, stopu nezaposlenosti, a u krajnjoj liniji i životni standard stanovništva. Zaduženost građana je u stagnaciji, dok se docnja kontinuirano smanjuje, te tako na kraju februara 2018. godine agregatno iznosi 8,5%, u odnosu na 8,6% na kraju januara 2018. godine i 8,7% na kraju 2017. godine.
U drugom delu konferencije novinari su pokazali veliko interesovanje za aktuelne teme. Na pitanje o ukupnom odobrenom i iskorišćenom iznosu dozvoljenog prekoračenja po tekućim računima građana, kao i kamatnim stopama na dozvoljeni minus, dr Dugalić je iskoristio priliku da naglasi da je broj tekućih računa u docnji po tom osnovu preko 237 hiljada, a da je učešće iznosa docnje u iznosu dozvoljenog prekoračenja 11,3%, što je tri puta veće nego kod kredita i što, samim tim, podrazumeva i tri puta veći rizik banke prilikom odobravanja ovog proizvoda. On je ujedno i upozorio klijente na to da je dozvoljeno prekoračenje, kao najskuplji bankarski proizvod, opcija kojoj treba pribegavati samo u slučaju preke potrebe.
Vezano za naplatu troškova kredita, koja već izvesno vreme predstavlja goruće pitanje u javnosti i medijima, novinare je zanimalo da li neke banke odustaju od naplate troškova obrade kredita usled velikog pritiska javnosti ili iz nekog drugog razloga. Dr Dugalić je bio izričit po ovom pitanju, objasnivši da takvi potezi isključivo predstavljaju reklamnu kampanju dotičnih banaka tokom određenog perioda u cilju privlačenja novih klijenata, te da se poslovna politika banaka u pogledu naknada neće menjati. On je podsetio prisutne predstavnike medija da je sudska praksa po ovom pravnom pitanju neujednačena i ponovio da je naplaćivanje naknada za obradu kredita jasno regulisano Zakonom o bankama i Zakonom o zaštiti korisnika finansijskih usluga, kao i da je potvrđeno praksom u svim evropskim zemljama. U vezi sa nejasnim i nedefinisanim navodima stava koji je Vrhovni kasacioni sud „pustio“ bez ikakvog zvaničnog i konačnog izjašnjavanja, generalni sekretar UBS naglasio je da u samim novinskim tekstovima koji prenose izjavu predsednika Vrhovnog kasacionog suda stoji da „ova odluka nije pravno obavezujuća niti predstavlja načelan stav ovog suda“.
Ostala pitanja odnosila su se na vest koju je objavio Bloomberg o tome da je dinar druga najbolja valuta u svetu po pokazanim performansama u proteklih 12 meseci, dobar prinos na obveznice Republike Srbije kao poziv investitorima da ulažu u domaće hartije od vrednosti, kao i potencijalno pojačanu kreditnu aktivnost banaka nakon otpisa loših kredita.
Na kraju konferencije, novinarima su kratko predstavljene aktivnosti koje Udruženje banaka Srbije organizuje, sa ciljem promovisanja finansijske edukacije i poboljšanja finansijske pismenosti, u okviru tekuće Evropske nedelje novca koja se ove godine u više od 30 zemalja Evrope obeležava od 12. do 16. marta.
Tabele:
Stanje kredita pravnih lica i preduzetnika
Stanje kredita fizičkih lica po vrstama
Stanje duga po bankarskim kreditima
Stanje duga stanovništva po vrstama bankarskih kredita
Učešće docnje u dugu po osnovu bankarskih kredita
Stanje duga fizičkih lica po lizing ugovorima, kreditnim karticama i tekućim računima građana