U Udruženju banaka Srbije 9. februara 2018. godine održana je konferencija za štampu, kojoj su se u velikom broju odazvali predstavnici svih vodećih medijskih kuća i novinskih agencija i na kojoj je dr Veroljub Dugalić, generalni sekretar UBS, prezentovao podatke iz poslovanja Kreditnog biroa za januar 2018. godine. Kada je reč o zaduženosti privrede i građana, dve tendencije uočene prethodnih meseci se nastavljaju: opšta stagnacija kredita i poboljšanje urednosti u otplaćivanju, odnosno kontinuirano smanjenje docnje (8,6% na kraju januara 2018. godine, razloženo: 11,2% kod pravnih lica, 9,0% kod preduzetnika i 4,4% kod stanovništva). U segmentu privrede zabeležen je blagi pad zaduženosti za 1,3%, te je broj kredita za 1376 manji na kraju januara u odnosu na kraj prošle godine. Što se tiče problematičnih kredita, situacija se poboljšava, te tako udeo NPL-ova trenutno iznosi oko 11%. Kako pokazuju podaci, nije bilo značajnijih promena u pogledu tekućih računa i kreditnih kartica.
U drugom delu konferencije posvećenom aktuelnim pitanjima, novinari su pokazali najveće interesovanje za pitanje naknada koje banke naplaćuju za obradu kredita. S tim u vezi, dr Dugalić je okuplјenim novinarima sistematično i nedvosmisleno objasnio da su svi uslovi odobravanja kredita banaka eksplicitno definisani ugovorom o kreditu, te da banke u svojim kreditnim aktivnostima ni na koji način ne krše zakone koji tu oblast regulišu, naime Zakon o bankama (član 43 Kamate i naknade) i Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga (član 19 Ugovor o kreditu). On je ujedno razjasnio i dilemu koja je nastala u vezi sa članovima 1065 i 1066 Zakona o obligacionim odnosima zbog sporne odluke suda u korist klijenta banke, kao i u vezi sa zlonamernim tumačenjem dopisa Narodne banke Srbije od 05.07.2017, u kome je NBS isključivo iznela predlog da se način naplate naknada u svim bankama standardizuje, ako je moguće, a nipošto nije naredila niti propisala da se ta naplata zabranjuje.
Osim toga, dr Dugalić je naglasio da postoje i pravosnažne presude po istovetnom pitanju dosuđene u korist banaka (konkretno, Privrednog apelacionog suda u Beogradu: Pž 2603/2013 od 25.09.2013. i Višeg suda u Jagodini od 05.12.2017), koje, međutim, niko ne ističe niti obelodanjuje iako vrlo jasno izlažu suštinu stvari: "Drugostepeni sud ne prihvata tezu žalioca da banka prilikom zaključenja ugovora o kreditu sa korisnikom isključivo ima prava da ugovara ugovornu kamatu kao cenu plasiranih novčanih sredstava. Ovo stoga što ugovorna kamata upravo i predstavlja prihod od plasmana, ali njeno ugovaranje ne obuhvata i obračunate troškove poslovanja, te se isti mogu i samostalno ugovoriti". (Sudska praksa privrednih sudova – Bilten br. 4/2013). U svom izlaganju dr Dugalić je istakao i da je naplaćivanje naknada za obradu kredita u skladu, osim sa domaćom regulativom, i sa direktivama Evropske unije koje regulišu funkcionisanje finansijskog sistema, odnosno sa međunarodnom praksom zemalјa u regionu i celoj Evropi, što je potkrepio i uporednom analizom troškova naknade koju, uglavnom procentualno, naplaćuju sve susedne zemlje (tabelarni prikaz možete pogledati ovde). Zaključujući razgovor na ovu temu, generalni sekretar je podvukao da nema apsolutno nikakve zakonske prepreke da banke nastave da posluju kao i do sada, u skladu sa regulativom koja nedvosmisleno i jasno definiše uslove bankarskog i kreditnog poslovanja, uprkos zlonamernim nastojanjima da se prikaže drugačije, a građani dovedu u zabludu.
Tabele:
Stanje kredita pravnih lica i preduzetnika
Stanje kredita fizičkih lica po vrstama
Stanje duga po bankarskim kreditima
Stanje duga stanovništva po vrstama bankarskih kredita
Učešće docnje u dugu po osnovu bankarskih kredita
Stanje duga fizičkih lica po lizing ugovorima, kreditnim karticama i tekućim računima građana